Oktobar 2023.
U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.
Evropa je umorna od Ukrajine, raspašće se kao kula od karata
„Jedinstvo evropske zajednice po pitanju Ukrajine se polako urušava“, piše verzija srpska verzija ruskog državnog medija Sputnik. Portal navodi da se sve više zemalja EU protivi podršci Ukrajini, i da se „katastrofa sve više pojačava“. „Počinju da se pokreću razna pitanja. Mađarska je bila prva lasta, Vašington Orbanu to neće oprostiti, i sve će se raspasti kao kula od karata“, piše Sputnjik.
U tekstu se navodi da je Evropa u sve većim finansijskim problemima da i da se stanovništvo više ne može hraniti pričama o strašnoj Rusiji. „Svaki zdravomisleći evropski građanin shvata da Rusija nema nijedan razlog da napadne bilo koju od evropskih zemalja“, piše Sputnjik i dodaje da su razlozi napada Rusije vrlo „očigledni i svima jasni“.
„Moskva je započela specijalnu vojnu operaciju nakon što je od SAD-a i NATO-a tražila za Rusiju i čitavu Evropu bezbednosne garancije, ali ih nije dobila. NATO je nastavio da se širi na Istok, dok je Ukrajina zvanično iskazala svoj težnje da bude u članstvo NATO saveza i da čak vrati nuklearni status“, dodaje se u članku.
Člankom dominira nekoliko narativa koji postoje praktično od početka rata u Ukrajini. Poput ovog da su Zapad i ukrajinske težnje za članstvo u NATO krivci zašto je Rusija napala Ukrajinu. U tekstu se navodi da se Evropa zamara od Ukrajine i da ekonomski podaci pokazuju da sankcije Rusiji nanose ogromnu štetu ekonomijama EU. Takvu tvrdnju dokazuju time što su Mađarska i Slovačka stavile veto na amandman na budžet EU u kojim je predloženo dodatnih 50 milijardi evra za Ukrajinu.
Novi slovački premijer Robert Fico i mađarski premijer Viktor Orban opisuju se kao čvrsti lideri koji su nisu pokleknuli pod pritiskom Brisela, kao i da će primer Slovačke i Mađarske slediti i druge države članice.
„Nedavna pobeda na izborima u Slovačkoj Roberta Fica i njegove Socijaldemokratske partije napravila je još jednu pukotinu u stubu EU i NATO. Sada se nepokorna Slovačka pridružila nepokornoj Mađarskoj, a Fico je već dao izjave koje izazivaju nelagodu u Kijevu i Vašingtonu. I ovo je samo početak jer pored ove dve zemlje postoje države ’stare Evrope’, kao što je Austrija, koje se odnose blagonaklono ka gvozdenoj zavesi koja se sada spušta. I što vreme bude više odmicalo, to će se krug zemalja EU i NATO koje se zalažu za nastavak dijaloga sa Rusijom sve više širiti“, navodi Sputnjik.
Portal RT Balkan piše i da Evropska unija traži nove sankcije koje može da uvede protiv Rusije, ali da to kao i do sada nije efikasan način borbe jer Moskva uspeva da neutralizuje neprijateljske akcije koje preduzima Evropa. Činjenice, međutim, govore da je od početka uvođenja sankcija Rusiji, čije je broj porastao na oko 11 hiljada (sankcionisanih pojedinaca, pravnih lica i proizvoda), više od hiljadu stranih firmi napustilo Rusiju. Najviše se osećaju posledice pri korišćenju naprednih tehnologija jer je Rusija zavisna u toj oblasti od Evrope.
Drugi primer je usporavanje automobilske industrije jer nedostaju pojedine komponente koje su se uvozile sa Zapada. Kako piše nemački DW proizvodnja automobila u Rusiji je pala za skoro 70%, a da deluju evropske sankcije u naftnoj industriji jer je ruski državni budžet zbog evropskih sankcija imao 23 milijarde u budžetu minusa.
Rat između Izraela i Palestine za proruski orijentisane medije pokazao je svu slabost Evrope. RT Balkan piše da je Evropa toliko podeljena da bi sukob na Bliskom istoku mogao da izazove građanske sukobe u EU, dok portal Iskra piše da je Evropa nebitna i nemoćna. „Od bezbroj geostrateških iluzija – koje su bile razorene poslednjih dana – one koji borave na Starom kontinentu najviše bi trebalo da otrezni sledeća: nikog više nije briga šta Evropa misli. Na više različitih žarišta, od Nagorno-Karabaha i Izraela – Evropa je svedena na ulogu više blagonaklone nevladine organizacije, čija je humanitarna pomoć dobrodošla, ali koja se u svakom drugom smislu ignoriše“, piše Iskra sasvim zaboravljajući ogromnu „meku“ moć Evrope koja se i ogleda u tom blagonaklonom, ali veoma ekonomski uspešnom pristupu.
Autor: Sofija Popović