Februar 2023.
U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija, predstavljamo vam novu mesečnu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.
Zapad iscrpljuje zalihe oružja pomažući Ukrajinu, ne bi izdržao rat protiv Rusije
U februaru 2023. obeleženo je godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Odgovor zapadnih zemalja, pre svega članica NATO-a, svojom žestinom u prvim danima iznenadio je deo posmatrača, a sastojao se od više paketa sankcija i značajne pomoći ukrajinskoj vojsci.
Godinu dana kasnije, same zapadne zemlje krenule su da se bave održivošću vojne pomoći Ukrajini po svoje vojne budžete i neophodnim reformama koje bi trebalo sprovesti u tom cilju. Anti-zapadni mediji u Srbiji iskoristili su ovu priliku da, pozivajući se na kredibilne izvore, naglase postojeće probleme, a posebno ocene kako bi Zapad kratko izdržao u konvencionalnom ratu protiv Rusije, bez obzira na malu verovatnoću takvog sukoba. S druge strane, planovi Zapada da ove probleme prevaziđe, kao i objektivna analiza situacije u Rusiji, koja se takođe suočava sa problemima u snabdevanju naoružanjem, izostali su.
Pored ove vrste narativa, u medijima se takođe javljaju oni prema kojima ni sva pomoć Ukrajini zbog koje je Zapad ispraznio svoje zalihe nije dovoljna i Ukrajina će svejedno izgubiti. Ove tvrdnje potkrepljene su ocenama anti-zapadnih analitičara i sumnjivim izvorima iz Rusije.
Zapad ne bi izdržao u ratu protiv Rusije
Glavni narativ u anti-zapadnim medijima vezan za naoružanje glasi da su NATO zemlje, pomažući Ukrajinu, iscrpele svoje zalihe naoružanja, te da ne bi izdržale u potencijalnom konvencionalnom ratu, uglavnom protiv Rusije.
Pro-ruski portal Webtribune doprineo je ovom narativu, prenoseći intervju britanskog političara i anti-globaliste Džordža Galoveja za kineski Global tajms.
„Nekoliko tenkova ovde ili tamo, čak i nekoliko stotina tenkova ovde ili tamo, neće praviti nikakvu značajnu razliku, ali će ostaviti članice NATO-a praktično bespomoćne, ispraznivši sopstvene zalihe za snabdevanje Ukrajine, koja koristi, ali ne uspeva da popuni svoje zalihe… Dakle, dobro je što Rusija nema nameru da izvrši invaziju na Zapadnu Evropu, jer ako ima, to bi moglo biti prokleto brzo u Parizu, jer ko će ih, osim upotrebe nuklearnog oružja, zaustaviti?“, rekao je u ovom intervjuu Galovej.
U međuvremenu, nedavno pokrenuto srpsko izdanje portala Russia Today (RT) preneo je 11. februara izjavu poslanika vladajuće Konzervativne partije Tobijasa Elvuda da bi britanske oružane snage „izdržale oko pet dana“ ako bi došlo do rata.
„Tobajas Elvud, torijevac i predsednik Komiteta za odbranu rekao je za Fajnenšel tajms da su visoka inflacija i cena zamene opreme poslate u Ukrajinu stvorili „zaista sumornu sliku“ i da su vojne zalihe ozbiljno iscrpljene“, navodi se u tekstu.
Kasnije se dodaje da je „Ministarstvo odbrane saopštilo da su „glasine“ o stanju u vojsci „spekulacije“ koje oni odbijaju da komentarišu“.
Isti portal je dva dana kasnije objavio paradigmatičan naslov za ovaj narativ – „NATO ostaje bez municije? Slanje naoružanja Ukrajini ispraznilo savezničke zalihe“.
Kako se navodi u ovom tekstu, „ukoliko bi se Evropa suočila sa Rusijom, neke države bi ostale bez municije sa samo nekoliko dana“ – to je za Rojters izjavio „neimenovani diplomata“.
„Čak i pre početka specijalne vojne operacije 24. februara prošle godine, mnoge članice severnoatlantskog saveza nisu ispunjavale standarde o zalihama municije koje ta organizacija propisuje. Njihovi zvaničnici su smatrali da su ratovi izdržljivosti i velike borbe artiljerije stvar prošlosti, prenosi Rojters. Tempo slanja naoružanja Ukrajini, čije trupe ispaljuju i do 10.000 artiljerijskih granata na dan, razotkrio je rupe koje postoje ne samo u zalihama municije u zemljama Zapada, već i u sposobnosti njihovih vojnih industrija da municiju proizvedu“, navodi se u tekstu.
Zaključuje se da će NATO najverovatnije podići ciljeve popunjenosti zaliha.
Još jedan tekst objavljen na portalu RT bavio se istom temom, ovoga puta u Sjedinjenim Američkim Državama. Naslov teksta glasio je „Pentagon pred kolapsom? Konflikt u Ukrajini i rast Kine ogolili probleme američke vojne industrije“.
„Pitanje je kako bi američka vojska izdržala u konvencionalnom sukobu visokog intenziteta dužem od nekoliko nedelja“, navodi se u tekstu prenetom sa Blumberga, a onda se citira bivša podsekretarka odbrambene politike Mišel Flurnoj, koja je navela da su Rusija i Kina pretekle SAD kada je reč o brzini naoružavanjem najsavremenijim vojnim tehnologijama.
Kao i u prethodnim člancima, RT pri kraju ovog teksta uspostavlja dozu balansa tako što navodi da situacija nije tako katastrofalna po SAD kako se čini.
„Kako dodaje Blumberg, nema razloga za paniku, jer Amerika i dalje na svoju vojsku troši više nego bilo ko drugi, a poseduju i tehnologiju koju Kina i drugi žele da kopiraju“, navodi se.
Iz ovih primera može se videti da pro-ruski mediji koriste analize stvarnih problema sa naoružanjem Zapada, koje su rezultat unutrašnjih namera da se situacija popravi. Za ove medije, međutim, glavna poruka koju žele da prenesu vezana je za trenutne slabosti i navodno negativni položaj u odnosu na Rusiju i Kinu.
Zapad nije u stanju da dovoljno pomogne Ukrajini
I dok prva verzija narativa o naoružanju naglašava praznine koje ono ostavlja u zemljama Zapada, druga verzija dodaje da čak ni ono što je poslato Ukrajini nije dovoljno, zbog čega će ona biti poražena. Ovo je bila tema članka na RT, koji je preneo tekst novinara Kristofa Šlica, objavljenog u nemačkom Veltu.
Šlic je u tekstu naglasio „da je za verovatan poraz Ukrajine odgovoran nedostatak podrške Zapada“, odnosno „da oružje koje je za sada obećano bledi u poređenju sa nezavidnom situacijom u kojoj se Ukrajina nalazi, a pogotovo u poređenju sa enormnim kapacitetima ruske vojske“.
Novinar je ocenio da je, faktički, posredi oklevanje Zapada da isprovocira Rusiju kako se ne bi prešle njene crvene linije.
„Logika zapadnih lidera je sledeća: što je isporučeno oružje moćnije, smrtonosnije i preciznije, to je veći rizik od efekta ‘prelivanja’. Zapad pati od neke vrste samoodvraćanja i zato podržava Ukrajinu samo na način koji podrazumeva da ona ne mora odmah da kapitulira“, navodi se u tekstu.
Vredi napomenuti da je novinar u tekstu mogući poraz Ukrajine nazvao „gorkom“ realnošću, što nije preneto na RT. Tako je ovaj tekst postao jedan od onih koji iz zapadnih medija preuzimaju negativne analize o stanju u Ukrajini po principu „i oni sami priznaju da je loše“, ali ne prenose analize negativne po Rusiju.
Portal Webtribune je nekoliko dana kasnije objavio još jedan tekst sa narativom o nedovoljnoj pomoći Zapada Ukrajini. On je citirao Skota Ritera, analitičara kritičnog prema spoljnoj politici SAD i, samim tim, čestog „gosta“ anti-zapadnih medija u Srbiji.
Riter je naveo da novi paket pomoći NATO-a Ukrajini „neće ispuniti očekivanja Kijeva“, te da „ova vojna oprema neće izdržati ni mesec dana u borbenim uslovima“, jer će deo opreme, prema njegovoj oceni, neutralisati ruske trupe, a preostali sistemi će otkazati zbog lošeg održavanja.
„Činjenica je da je zapadna vojna tehnika obećana Kijevu prava noćna mora u operativnom smislu. Najveći problemi za Oružane snage Ukrajine će nastati sa američkim pešadijskim vozilima M2 Bredli“, Webtribune je citirao Riterov tekst, koji je u originalu otpočeo analizu rata podsećajući na režim Stepana Bandere i sovjetsko osvajanje Berlina tokom Drugog svetskog rata, u očiglednoj nameri da Ukrajinu predstavi u negativnom, a Rusiju u pozitivnom svetlu.
Riter je još jednom u sličnom kontekstu citiran tokom februara, od strane portala Fakti.org. Ovaj portal preuzeo je njegovu izjavu za varšavski list Misl polska. Riter je ocenio da se Kijev uglavnom oslanja na artiljeriju, te da će do leta iscrpiti svoje zalihe granata, a NATO više neće imati mogućnost da ih popuni.
„Poljska je poverovala da NATO može da naoruža Ukrajinu do te mere da pobedi u sukobu sa Rusijom. Varšava tek sada počinje da shvata da ukrajinske pobede neće biti. Rusija će uskoro stajati na poljskim granicama i gledati je dvogledom“, izjavio je Riter.
I provladini listovi „na istom zadatku“
Osim pro-ruskih portala, širokoj rasprostranjenosti narativu o problemima sa naoružanjem doprineli su i mediji bliski vlastima u Srbiji.
Portal provladinog lista Večernje novosti tokom februara objavio je sledeći naslov: „PREVESLALI UKRAJINU: Prvo im obećali tenkove, a sad se ipak predomislili“.
„Nemački list „Velt“ objavio je da su vlade Holandije i Danske izmenile ranije odluke i odustale su od slanja modernih tenkova „leopard 2“ Ukrajini“, navodi se u tekstu. Razlog za ovu odluku nije naveden.
U sličnom duhu, provladin tabloidni portal Alo 16. februara objavio je tekst sa naslovom „OD LONDONA – ŠIPAK! Britanija otkačila Ukrajinu!“
U pitanju je bila izjava britanskog ministra odbrane Bena Volasa, koji je za BBC dan ranije izjavio da njegova zemlja neće poslati borbene avione u Ukrajinu „u skorije vreme“, već da će fokus biti na tome da Kijev može „dugoročno da se brani“. Kasnije je Volas dodao da bi Britanija mogla da bezbednosno „pokrije“ dostave aviona sovjetske proizvodnje iz istočnoevropskih zemalja, ali da bi treniranje Ukrajinaca da koriste britanske avione stajalo previše vremena i ljudstva.
Alo se fokusirao na Volasovu izjavu da je „Evropa iscrpljena i ranjiva zbog vojne pomoći Ukrajini“, te da su „naša municija i nivo odbrambene sposobnosti da izdržimo napade trenutno su ispod naših mogućnosti“.
I portal najčitanijeg provladinog tabloida, Informera, tokom februara se pridružio ovom narativu. „BRUKA NATO PAKTA! Isplivale informacije o MASOVNOM uništavanju ZAPADNOG ORUŽJA, Rusi RAZARAJU sve što STIGNE na FRONT – PRAZNE SE ZALIHE?!“ naslov je članka koji je preneo tekst sa ruskog Sputnjika.
„Spoljnoobaveštajna služba raspolaže informacijama da su u periodu agresije na Rusiju od decembra 2021. godine, zemlje NATO-a isporučile Oružanim snagama Ukrajine 1.170 sistema PVO, 440 tenkova, 1.510 pešadijskih vozila, 655 artiljerijskih sistema… Većinu vojne opreme koju je Zapad isporučio uništile su ruske trupe“, navodi se u tekstu. Proverljivost ovih izvora je ograničena.