Regionalni akteri u oblasti sajber bezbednosti ne smatraju Zapadni Balkan primarnom metom bilo kog aktera koji predstavlja potencijalnu pretnju. Umesto toga, napadi i incidenti se doživljavaju kao kolateralna šteta napada usmerenih na druge primarne mete. Pored toga, zainteresovane strane nisu identifikovale zlonamerne aktere specifične za region ili razvoj sajber bezbednosti, ipak, to ne isključuje mogućnost da se regionalna dimenzija sajber pretnji pojavi u bliskoj budućnosti, s obzirom na tempo digitalizacije i geopolitički razvoj.
Ovo su neki od glavnih nalaza Izveštaja o ekosistemu sajber bezbednosti, koji mapira sajber pretnje na Zapadnom Balkanu, identifikujući ključne rizike, pretnje, vrste incidenata i napada i, gde je moguće, aktere pretnji. Po nalogu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Izveštaj su zajedno pripremili PwC, fokusirajući se na globalnu i regionalnu pretnju, i ISAC fond, pružajući geopolitički kontekst za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija).
Izveštaj pokazuje da pretnje sajber bezbednosti sa kojima se suočavaju privrede Zapadnog Balkana uglavnom odražavaju globalne pretnje. Stalni porast digitalne aktivnosti, ubrzan globalnom pandemijom, doveo je do većeg broja izveštaja o incidentima koje primaju nacionalne vlasti. Takođe, sve više se manji akteri, kao što su mala i srednja preduzeća, medijski akteri i organizacije civilnog društva susreću sa sajber pretnjama. Napadi postaju sve sofisticiraniji, uz bolje prilagođavanje zlonamernog sadržaja lokalnim jezicima i kontekstu. Trenutno, sajber kriminal se smatra glavnom pretnjom, sa malverom, fišingom, ransomverom i, u izvesnoj meri, distribuiranim uskraćivanjem usluge (DDoS) kao najčešćim tipovima napada.
Izveštaj takođe daje preporuke o akcijama koje treba preduzeti u cilju negovanja veće sajber otpornosti na Zapadnom Balkanu.
Analiza je dostupna samo na engleskom jeziku.